He pÅ«naha anti-aukati ture ka whakaputaina i runga i te rua tekau ma waru o Äkuhata i te tauTe reira i te opani discriminatory ngÄ mahi e hÄngai ana i runga i te iwi, kiri, tae, te iwi, me te iwi te take. E ai ki te pÅtukÄ«hi Ture, i tua atu discriminatory ngÄ mahi e hÄngai ana i runga i te sex, te iwi, te reo, te take rohe, haapa'oraa, tÅrangapÅ«, me te wä iteraa, te ako i te taumata, Ähuatanga Åhanga, pÄpori huru fakasekisualé ranei takotoranga e hoki rÄhuitia.
Ko te Muslim Moors, te nuinga Arab me te Berber te iwi i roto i te takenga mai, nga Hurai, me te Karaitiana Mozarabs, i peia i roto i o te fenua, i roto i te Reconquista me te roha o te hou i whakaturia Rangatiratanga o Portugal i roto i te me te ngÄ rau tau, i muri i te whenua o te taha tonga o ngÄ whenua, tae atu ki Lisbon, i te Alentejo, me te Algarve.
Rite i te whenua era atu o te Mediterranean, Portugal, kua ite te Ähuatanga hou, mai i te tau Carnation Revolution, me te mutunga o te pÅtukÄ«hi tÄwÄhi empire: i tua atu i te huru o te whenua o te hÅ«nuku, riro te reira i te wa ano i te whenua, o te manene. He ko te tino nui o te rere o te manene African, ihoa te haere mai i mua Portuguese koroni i roto i te Ä€wherika ki te (ngÄtahi mohiotia rite PALOP whenua). Manene ki Portugal i mua i te tau whai wÄhi ngÄ rÅpÅ« rerekÄ“ (te nuinga o te PÄkehÄ me te Tonga Ameliká, i roto i ngÄ Beresiria manene), me te rerekÄ“ i te türanga hapori-öhanga tuitui, i te manene i haere mai nei ki Portugal i muri i taua rÄ. I te tekau tau atu i i kite ano kaikiri whakaeke ki te manene na roto i te skinheads me te tawhiti-matau o te Motu te Mahi i te Kaupapa, he taniko kaupapa. Mai i te tekau tau atu i, i te taha ki te tÅnuitanga i roto i te hanga, e rave rahi hou ngaru o te Brazilians, Romanians, me te Moldovans i heke mai ki Portugal. Te maha o Ingarangi, me te Spanish te iwi ano hoki i heke mai ki Portugal, Ingarangi hapori te nuinga tito o te mutu te penihana, me te Spaniards te tito o ngaio (tÄkuta hauora, pakihi kaiwhakahaere, businesspersons, ngÄ nÄ“hi, etc.). Kaikiri ko te nuinga o te wÄ e pÄ ana ki te karangatanga tangata, kaua ki te iwi, ki te pango te iwi te oranga te tino noa Å«nga, i muri i te Ciganos. Te Ciganos i te ahanoa o te mura te whakahÄweatanga me te whakatoi. Te maha o Ciganos i roto i Portugal ko e pÄ ana ki, ki te, te horapa i te katoa i runga i te whenua.
Te nuinga o te Ciganos te aro ia ratou i roto i te pokapÅ« tÄone, i te wahi i te mutunga o nga ki te tau, nui public housing i ngÄ kaupapa here, i ngÄ i a ratou i roto i te tikanga ki te whakatairanga i te pÄpori tuitui.
Heoi, tenei te taupori he tonu te Ähuatanga e tino iti ngÄ taumata o te tohu mÄtauranga, te kore mahi, me te taihara. Te Ciganos e te rÅpÅ« matawaka e te pÅtukÄ«hi te nuinga o te paopao me te whakahÄwea ki te, me te e hoki ngÄ taumata mÅ te discriminatory mahi i te KÄwanatanga whakahaere, ara i te taumata rohe, te kimi tamau te mau fifi i roto i te uru ki te mahi i te whakanohonga, housing me ratonga hapori, me te i roto i te pÄ ana ki te ope pirihimana. I reira hoki ngÄ pÅ«rongo i runga i te aukatitanga o te Ciganos na roto i te rangatira o te toa iti i roto i nga wahi maha o te motu, tae atu ki te rere pakihi i Ä“tahi atu iwi iti, pÄ“rÄ i te Hainamana.
Ture ahurei o te toru o Äkuhata i te tau, i whakaurua te ture te whakaaetanga o te manene i roto i te rÅpÅ«, rite te pai kia rite ki te hangarau, me te pÅ«tea KÄwanatanga te tautoko mÅ te whanaketanga o to ratou mahi.
Ko te Komihana High homai tenei aronga, no te Manene, me te Iwi Iti ki te hunga rÅpÅ« e hiahia ana ki te kia kitea i rite taua, rite te roa rite ratou e faatupu i te tikanga e tika ana wawetia i roto i te Ture. Ä’nei ai ngÄ rÅpÅ« kia whai i te e whai ake nei mana: ki te whai wÄhi i roto i te whakamÄramatanga o te manene kaupapa here ki te whai wÄhi i roto i te ture tukanga mo manene ki te whai wÄhi i roto i te whakawhiti tinana, i roto i te ngÄ tautuhia e te ture, ki te whai hua i te tika ki te iwi whÄnui korero i runga i te reo irirangi me te pouaka whakaata. Mai te whakataki o te ture, kua rua tekau ma rima manene rÅpÅ« kua ture ai. Te rÅpÅ« te e taea e o te motu, Ä-rohe ranei rohe hÅkai, kia rite ki te maha o te mau melo ia rÅpÅ« kerÄ“me ki te whai: ko ia tenei, ko te maha o te mau melo e pÄ ana e te whakatau, ki te te rÅpÅ« e taea te whakaaro rite ki te oranga o te rohe, Ä-rohe rÄnei, Ä-motu whÄnui. He pÅ«naha anti-aukati Ture ka whakaputaina i runga i te rua tekau ma waru o Äkuhata i te tau. Te reira i te opani discriminatory ngÄ mahi e hÄngai ana i runga i te 'iwi', te tae, te iwi, me te iwi te take. Tuhinga e ahau i kÄ« e ko te whÄinga o tÄ“nei ture, ko te ki te Ärai me te aukati i ngÄ iwi whakahÄweatanga i roto i ona ahua katoa, me te whakatau i te katoa i te ohipa e ofati i te tangata o te taketake tika ranei te haukoti i te mahi o te Åhanga, pÄpori ranei cultural rights mÅ ngÄ take pÄ“rÄ i te iwi, i te tae, i te 'iwi' ranei matawaka takenga mai. Ko tenei Ture hoki, e whakarato ana hoki i te Komiti Tohutohu mÅ te ÅŒritetanga me te Ki te Noho i te Aukatitanga. Ua peresideni i te Komihana mo te Manene, me te Iwi Tokoiti, ki te Komiti i te kawenga mÅ te whakatairanga i te rangahau i runga i te Åritetanga, me te iwi i ngÄ mahi tauwehewehe, te uruhi i ngÄ o te ture, me te hanga i te ture ki ngÄ kaupapa whakaaro e tika ana mo te Ärai o ngÄ momo katoa o te aukati. Te ture o te tau, o te ono o hÅ«rae i te tau, whakaurua te taea hoki te manene, anti-kaikiri me te human rights ngÄ hononga ki te Äwhina i roto i te mahi ture ki ngÄ mahi tauwehewehe, tahi ki te pÄrurenga me te Tuhinga, arÄ, ki te whakatakoto i te kupu me te ki te whakauru i te taunakitanga ki te penal tukanga Portugal, i te whenua hou o te manene mai i muri i te Carnation Revolution o te tau, kua whakaatu i te tipu haere te faufaa o te take katoa e pÄ ana ki te ari o te kaikiri, me te iwi. Me pÄ“hea te ki te Ähuatanga, ko te pai complicity whakahuatia, me te te whakaae ritenga i waenganui Africans pÅtukÄ«hi, me te rite te pai rite te ngaro o te riro a korerotia waiaro kaikiri. I ngÄ rangahau kua hanga ano hoki e kitea i te tÅ«ranga takaro e te pÄpÄho papatipu i roto i te uri o te a'oraa o te antiracism, tino, no te pÄ“hi i te nuinga e te tahi mau motuhake thematization, te taua ko te take e pÄ ana ki te PÄkehÄ Tau Ki Kaikiri. I roto i tenei take, ko te take o te kaikiri ara i tika te kÅrero i te tohunga i roto i te rerekÄ“ tÄtarihia ngÄ nÅ«pepa. I roto i te ohipa i runga i February, kotahi tekau ma waru Äpiha pirihimana (PSP) whakamamaetia me te whiua te rÅpÅ« o tamariki o Awherika uri. Ko te Äpiha pirihimana te tuatahi teka e pÄ ana ki te mea i tupu, engari ko te e rua tau te tÅ«huratanga e te National Counterterrorism Unit (UNCT), me te TÅ«matanui, te TÄhuhu (MP) takoto tahanga te mea i tupu.
Te mema PÄ€REMATA faaoti e te ohipa timata ki te noho me te tutu puke o te tangata taitamariki Bruno Lopes i roto i te wahi o waho o Lisbon, Amadora.
Ahakoa e kore e te pato'iraa i te puke, ka ngohengohe ia ki te iwi slurs, me te mea patu murua. Ka rite ki te hua e ono mau taata (tae atu te he o te taitamarikitanga rÅpÅ« te hunga e ngÄue rite Åpaki liaisons i waenganui i te mau melo o te hapori, me te pirihimana) te haere ki te ui e pÄ ana ki te whakamahi i te mana o te Bruno Lopes. Tukikore, te mema PÄ€REMATA, i kitea e ngÄ pirihimana kurua whakaekea te ono takitahi, me te whakamahi i te maha o te iwi slurs. Kotahi te Äpiha pirihimana i korerotia ki te whai mea, 'kei te Ratou katoa e haere ana ki te mate, fucking mangumangu. Te ono, te mau taata i ka puritia hoki e rua nga ra, i roto i nei e ia, me te akau tonu. Te nui o te akau i Äta ue'i e mauahara iwi Kotahi te Äpiha i korerotia ki te whai i te mea Koutou e kore e mohio kia pehea te e kino ana ahau ki tou iwi, e hiahia ana ahau ki te huna i a koe te katoa mai i tenei whenua, whai koe ki te tereputia koe, me te ki te korerotia e ahau ki a koe, e koutou katoa e te oneone. Ko tÄ“tahi atu mea, 'e haere Koe ki te ngaro, a koe, koutou iwi, me o koutou tamahine tata. I te ra e rua o ia kÅrero mahue toto katoa i runga i te patunga witi, e te feia imi korerotia te mÄtakitaki rite ki te mau melo o te pirihimana i te teihana whakamÄtau ki te horoi ake i te patunga witi 'poke whero'. Tuatahi ko te Ä-tirohanga mana o te pirihimana kitea he taunakitanga o te tÅ«kino, ko te tÅ«huratanga mÄ te UNCT me te mema PÄ€REMATA o te faaite i te categorically puremu. Rite o mahuru whitu, te reira e kore e puta i te e tetahi o te tekau ma waru rangatira kua fehangahangai te justice kirimina mo to ratou mahi.
e wha o te tekau ma waru rangatira tonu ki te mahi i roto i te teihana pirihimana.
Ä’tahi atu, kua mahue te teihana engari e kore e reira puta ki te kia rite ki te hua o tetahi whiu mo to ratou mahi. Hara, ko te puna nui o te riri, me te mana'oo e Portugal i te piki haere te haumaru mai i te whenua huri i te Å«nga ki te mano e rave rahi emigrants i muri i te, i arahina ki te pananga o te Ä€-Whakahaere, te Minita Fernando Gomes i roto i te tÄ«matanga o te tau i runga i te rekereke o te rÅpÅ« tutu e hanga matua. Haere ki te rÅpÅ« hara poipoi ki te, e whai wÄhi nui ngÄ rÅpÅ« o taitamariki, e rave rahi o ratou uri o ngÄ manene i te mua Portuguese koroni nei i ora i roto i te maha neighbourhoods a tawhio noa Lisbon, te tanina i te kaitukino i runga i commuter te whakangungu i te rÄrangi, me te pahua i te penehÄ«ni (penehÄ«ni) teihana, i te whenua hoki i te ohorere, i te whakaeke i runga i nightclubs, me te ara o te tutu, i te hara e pÄ ana ki te rohe, me te ao whakaritea te hara e ngÄ i te maha o nga ope tino kaha i roto i te Nui Lisbon, me te Nui Porto wÄhi. Te Åwehenga nui o te herehere e hara tutu, e te tangata iwi ke, me te rave rahi te iwi ahu ngÄwari ki te kupu manene ranei te iwi iti mo te taua momo o te hara.